Mnogima omiljeno godišnje doba sa sobom donosi i problem za alergičare zbog upornih i dosadnih simptoma. Kako prepoznati imate li problem s jednom od najčešćih alergijskih bolesti, peludnom hunjavicom, možete pročitati u tekstu koji slijedi.

Peludna hunjavica ili alergijski rinitis nastaje kao posljedica upalne reakcije sluznice nosa na čestice iz zraka – alergene.  To je bolest koja pogađa osobe svih dobnih skupina i najčešće se pojavljuje sezonski, u razdoblju od proljeća do jeseni, premda u nekih ljudi može biti prisutna i cijele godine. Broj oboljelih je u stalnom porastu, a kod velikog broja bolesnika se ne dijagnosticira i posljedično ne liječi. Iako se ne radi o opasnoj bolesti povezanoj s povećanom smrtnosti, simptomi alergijskog rinitisa značajno utječu na razne aspekte bolesnikova života pa tako narušavaju kvalitetu sna, utječu na ispunjavanje poslovnih i školskih obaveza i socijalni život.

Kako razlikovati alergijski rinitis i prehladu?

Simptomi alergijskog rinitisa su začepljenost i svrbež nosa, iscjedak iz nosa i kihanje a 40 – 70% bolesnika se žali i na svrbež i suzenje očiju. Zbog nedovoljnog poznavanja simptoma bolesti, osobe često nisu svjesne da imaju alergijsku bolest već misle da je riječ o običnoj virusnoj prehladi. Iako se neki od simptoma preklapaju (npr. kihanje, šmrcanje i začepljenost nosa), ostali simptomi s velikom vjerojatnošću mogu ukazati na pravu dijagnozu. Prehlađeni često kašlju, imaju glavobolju, grlobolju, povišenu tjelesnu temperaturu i opće simptome slabosti i malaksalosti, a najčešće je i netko od osoba s kojima su oboljeli u kontaktu slično bolestan. Prehlada prolazi za nekoliko dana, a većina ljudi sasvim ozdravi unutar tjedan dana. Kod alergijskog rinitisa se uglavnom pojavljuje svrbež nosa i kože, a često netko od članova uže obitelji ima dijagnosticiranu alergijsku bolest.  

Samopomoć

Vrsta terapije ovisi o težini bolesti koju procjenjuje liječnik, ali postoje učinkovite mjere kojima bolesnik može olakšati život sam sebi. Prva i najbitnija je izbjegavanje alergena. To se odnosi na situacije kada se radi o poznatom alergenu. Na linku http://www.stampar.hr/hr/alergijski-semafor-peludna-prognoza-i-peludni-kalendar se može pronaći peludni kalendar koji bolesnike informira o razdoblju cvatnje određenih vrsta biljaka, te alergijski semafor i peludna prognoza koji govore o dnevnim koncentracijama peluda u zraku. Savjetuje se izbjegavanje odlaska u prirodu za vrijeme vjetrovitog vremena, nošenje sunčanih naočala i šešira tijekom dana te ne sušiti rublje na zraku u vrijeme najveće koncentracije peludi. Za odlazak u prirodu preporuča se odabrati dan nakon kiše zbog najnižih razina peluda u zraku, a po povratku kući odmah se istuširati, oprati kosu i odjeću koja je nošena. Kako bi se smanjio kontakt sluznice nosa s alergenom, nos se može ispirati izotoničnom ili hipertoničnom otopinom koja se može kupiti u ljekarni. Često se reklamiraju razni prirodni pripravci, ali samo za neke od njih je istraživanjima potvrđena efikasnost u liječenju. Primjena pripravaka repuha (Petasites hybridus) i kozlinca (Astragalus membranaceus) dokazano je sigurna i uspješna.

Liječenje

Postojećim lijekovima, kada se primjenjuju redovito i u skladu s uputama liječnika, može se postići kontrola bolesti u čak 90% osoba. Liječnik bira vrstu terapije za svakog bolesnika individualno, a odabir ovisi o intenzitetu i trajanju simptoma. Najčešće korišteni lijekovi su antihistaminici, kortikosteroidi, kromoni i antileukotrijeni. Za svaki propisani lijek potrebno je pažljivo slijediti upute koje se dobiju od liječnika ili ljekarnika. Dekongestivi (kapi za nos) koji se mogu dobiti bez recepta, smiju se koristiti do maksimalno 5 dana jer u suprotnom mogu dovesti do nuspojava.

Zašto je bitno liječiti alergijski rinitis?

U slučaju neliječenog alergijskog rinitisa dolazi do otekline sluznice gornjih dišnih puteva što stvara predispoziciju za nastanak akutne upale sinusa u kojima se zbog oslabljene ventilacije i drenaže nakuplja sekret koji pogoduje razmnožavanju bakterija. Disfunkcija Eustachijeve cijevi, koja povezuje nosnu šupljinu i srednje uho, može dovesti do upale srednjeg uha. Već i samo disanje na usta dovodi do iritacije donjih dišnih puteva što je posebno značajno kod osoba koje boluju od astme jer se tada njihovi simptomi mogu pogoršati. Nosna polipoza je također znatno češće prisutna u osoba koje boluju od alergijskog rinitisa, kao i poteškoće sa spavanjem (apneja u snu) te poremećaji sluha.  U svakom slučaju, itekako je jednostavnije liječiti alergijski rinitis nego njegove posljedice!

Literatura

1. Brożek JL, Bousquet J, Agache I, Agarwal A, Bachert C, Bosnic-Anticevich S, et al. Allergic rhinitis and its impact on asthma (ARIA) guidelines – 2016 revision. J Allergy Clin Immunol. 2017; doi: 10.1016/j.jaci.2017.03.050.
2. Scadding DK. Optimal management of allergic rhinitis. Arch Dis Child. 2015;100:575-582.
3. Nastavni Zavod za Javno Zdravstvo dr. Andrija Štampar. Alergijski semafor, peludna groznica i peludni kalendar. Dostupno na: http://www.stampar.hr/hr/alergijski-semafor-peludna-prognoza-i-peludni-kalendar (Pristupljeno 15. ožujka 2018.)
4. Roje Ž, Selimović M, Omero L. Allergic rhinitis. Medicus. 2011;20(2):235-241.